ŽENSKE NARODNE NOŠNJE SLAV.KOBAŠA

Narodne nošnje Kobaša pripadaju zapadnoj varijanti brodskih nošnji,koje su rasprostranjene od Broda do Nove Kapele,ali unutar te grupe postoje manje razlike,pa tako i kobaške nošnje imaju svojih posebnosti,više u nazivlju,ornamentici,stilu nošenja a manje u kroju.

Kobašani rubini kažu košulja,trokutastoj marami oko vrata – polutak,pregači – opreg,tkanici- pojas.Gornji dio košulje je oplećak a donji skuti.Starije košulje su skrozne – spojene u pasu.Oplećak imarukave sakupljene oko zgloba u repete,pod rukom je četvrtasti umetak platna – turić a oko vrata obrub –garilić,na ramenima ramenjače,poduplate.Oplećak nosi ukras samo dužinom rukava (vezovi,ušivači).
Skuti su dugački do gležnja,široki,sašiveni od pet do deset pola tkanja.Pole su u pasu snizane na uškurluk- kroz porub provučenu vrpcu,ili na kajicu – straga na snizane pole našiven je uski komad platna,s tim daprednja pola ostaje nesnizana.Košulja je dužinom složena u prepeglane nabore – skaluce.

Ukras košulje je
uokolo donjeg dijela (loza,podvez),straga u okomitim prugama (vezovi,ušivači) i dole na samom rubu(špica,šlinga).

Naziv košulje određuje materijal od kojeg je sašivena,ukras i ornamentika a pobliže još i tehnika rada ukrasa,vrsta tkanja i boje ornamentike.
Do prve gizde,djevojke od 12-13 godina nosile su košulje:tankobeznjaču (od tkanja beza sa šlingom lozom uokolo),košulju s granama (ukras napušteni vez),krbozancu (ukras krboz – rasplet),splitancu (ukras šlinga),kruškaru (ukras šlinga i svilena vrpca – pantljika).I splitanca je bila jedna odovih prvih nošnji. Ove košulje nosile su i starije djevojke pa i snaše ali za manje blagdane – u procesijama za Prosne dane,Frolijanovo,Sv.Anu,Markovo…

Mlade djevojke češljale su se u široko ili dvije pletenice spuštene na leđa.
Od 15 do 16 godine počimala je prva gizda sa košuljama od 8 i 9 pola,sa pletenicom – kikom na glavi i coklovima počešljanim sprijeda.
Košulja špicanca je prva po redoslijedu gizde (ima šlinganu lozu uokolo a na rubu kačkanu čipku – eklovanu špicu).Ako je djevojka špicancu ponovila na Uskrs na Petrovo (za kirvaj) bi dobila vuničarku na kojoj su vezovi šarenom svilom ili drucani šarenom vunicom – štikani strojem.Mogu biti i po tri gizde u godini.
Tako na Prinešenje (prva nedjelja u listopadu) djevojka bi ponovila košulju betevaču od tkanja kajišlija (reljefnog,nabranog u pravcu osnove).Na betevaču ide samo svilena vrpca – pantljika.Od istog tkanja je i košulja jegmanca koja umjesto pantljike ima traku – bortnu.

Za iste blagdane druge godine gizde ponavljala se košulja prostiška od usnivanog tkanja prostiša,sa širokom šlingom na donjem dijelu,svilenom pantljikom povrh ili našivenim podvezom sa zlatovezom.Slijedi košulja pantljičarka od tkanja kajišlija sa svilenom pantljikom i mašnama na njoj. Zatim dolazi košulja šlinganca koja je rađena od beza sa velikom šlingom uokolo donjeg dijela i svilenom pantljikom povrh.I košulja puličarka može se dobiti u drugoj godini gizde.Sašivena je od beza,ukrašena vezovima koji su od posebnih traka platna a po njima je ornament od sjajnih metalnih pulica.

Svilene bluze su se rado nosile zbog svoje jednostavnosti a i praktičnosti.
U trećoj godini nosila se pargaruša (od kupovnog platna – pargara,široko šlingana u donjemdijelu),svilena košulja od guge (otkana ood svile koju su same ispredale iz čahura dudovog svilca.Toj košulji je ukras mala svilena čipka na rubu i bortna uokolo – povrh obruba.Košulja soteškinja je od soteša
(tkano od gugine svile i pamuka).Ima dole malu špicu i veliku porubu ispod koje se odozdo nalazi plej. Košulju zlataru dobila je tek poneka od najbogatijih djevojaka u selu.Ta je košulja od tkanja prostiša, ukrašena vezovima i podvezom od zlatoveza.

Treba spomenuti i košulje vezenke.One djevojke koje su već obukle špicancu,mogle su drugi dan Uskrsa,pa na sv.Roka,za Dove,na zornice… obući košulju vezenku.Najstarije vezenke bile su skrozne košulje.Nosile su se crne,bijele,crvene i šarene vezenke.Vezovi su u više okomitih pruga a povrh poruba je podveza.Ornamenti su izvedeni napuštenim vezom,drucanjem ili krstački vezeni.I košulja splitulja pripada grupi vezenki.Nosila se crna i crvena splitulja.Ona ima ušivene kačkane čipke u rasporedu vezova.Po čipkama je vez od crvenog ili crnog konca.Još jedan tip vezenke je i košulja s volanima (od popelina).

Sedamdesetih godina još je bilo djevojaka i snaša u gizdama ali sa manjim brojem košulja.Obuhvaćene su tada i suknje – roklje od štofa,svile,pliša.Baš je plišena roklja bila zadnja gizda.Pliš je bio naziv i za odjevni predmet sličan jakni.
Danas ove nošnje možemo vidjeti još samo na članovima K U D-a “M.Gubec” koi ih nose prilikom izvedbe svojih programa.



FOTO-GALERIJA
LINKOVI